Ateroskleroza

Krv prolazi kroz arterije kao kroz cjevčice noseći sobom kisik i hranjive materije da bi ishranila tkiva i organe posvuda u našem tijelu. Normalno je protok krvi neometan i tkiva i organi se ishranjuju i funkcioniraju bez poteškoća. Međutim, u nekih osoba vremenom dolazi do odlaganja nekih tvari, prije svega masnoća, holesterola, kasnije i kalcija, u unutrašnji sloj zida arterija. Ovo uzrokuje lokaliziranu upalu u zidu arterije i zadebljavanje zida arterije, koje se izboči prema unutra i sužava arteriju. Tako nastaje stenoza (suženje) arterije, a može nastati i potpuno začepljenje (okluzija) s totalnom blokadom protoka krvi kroz arteriju. Stenoza ometa i usporava protok krvi “nizvodno” od mjesta suženja i remeti funkciju organa ili dijela organa kojeg sužena arterija snabdijeva krvlju. Ovaj poremećaj nazivamo aterosklerozom. Ateroskleroza se može javiti na bilo kojoj arteriji u organizmu i čini najveći dio grupe bolesti koju nazivamo kardiovaskularne bolesti. Najopasnija lokalizacija ateroskleroze je na arterijama srca i arterijama mozga, iako se može javiti i na bilo kojem drugom mjestu u tijelu. Ateroksleroza na arterijama srca manifestira se u vidu koronarne bolesti (infarkt miokarda – srčani udar, angina pectoris i ishemijska srčana slabost), a na arterijama mozga kao cerebrovaskularna bolest (moždani udar, tranzitorni ishemički atak, reverzibilni ishemički neurološki deficit, vaskulo-degenerativne promjene na mozgu, demencija vaskularnog porijekla itd). Kardiovaskularne bolesti u razvijenom svijetu, zemljama u razvoju i tranziciji čine oko 50-56% uzroka svih smrti, dok su u 44-50% uvršteni svi drugi mogući uzroci smrti (rak, ozljede i nasilna smrt, infektivne bolesti, bolesti pluća itd). U sklopu smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti (ukunpno 56% svih uzroka smrti), koronarna bolest ubija oko 26-28% osoba u Europi, a cerebrovaskularna bolest oko 18% osoba u Europi. Ateroskleroza se može liječiti, a i prevenirati.

facebook

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.