Moje srce

Sve što ste htjeli znati o svom srcu, njegovoj građi i funkciji, bolestima i načinima liječenja.

Srce – građa i funkcija

Srce je mišićna pumpa koja pogoni krv kroz krvne žile do svih organa u tijelu. Oblika je zatupljene trostrane piramide s bazom ka natrag, desno i gore, te vrhom ka naprijed, lijevo i dolje. S lijeve i desne strane srca su dva plućna krila, iza srca je jednjak i aorta, a ispred prsna kost. Srce se sastoji iz šupljina – komora (ventrikula) i pretkomora (atrija).
Pročitaj više

Ateroskleroza

Krv prolazi kroz arterije kao kroz cjevčice noseći sobom kisik i hranjive materije da bi ishranila tkiva i organe posvuda u našem tijelu. Normalno je protok krvi neometan i tkiva i organi se ishranjuju i funkcioniraju bez poteškoća. Međutim, u nekih osoba vremenom dolazi do odlaganja nekih tvari, prije svega masnoća, holesterola, kasnije i kalcija, u unutrašnji sloj zida arterija. Ovo uzrokuje lokaliziranu upalu u zidu arterije i zadebljavanje zida arterije, koje se izboči prema unutra i sužava arteriju. Pročitaj više

Angina pectoris

Šta je angina pektoris (angina pectoris), kako nastaje i kako se manifestira, te koje su opasnosti? U tekstu koji slijedi pročitajte više o tome. Srce je pumpni mišićni organ koji pumpa krv kroz cijelo tijelo. Da bi normalno radilo, i njemu treba “gorivo”. To gorivo je krv, a “dovodi goriva” su koronarne (srčane) arterije, postavljene po površini srca kao sitne žilice – cjevčice kroz koje krv dotiče do srca. Pročitaj više

Infarkt miokarda ili srčani udar

Koronarne arterije su arterije koje krvlju snabdijevaju samo srce. Naime, i srce, kao vitalni pumpni mišićni organ, zahtijeva hranu i kisik, što mu donosi krv. Krv se do srčanog mišića doprema kroz srčane, koronarne arterije, koje su, kao i sve druge arterije, grane aorte. Koronarne arterije obavijaju srce poput krune (lat. corona – kruna). Postoje lijeva i desna koronarna arterija. Pročitaj više

Koronografija ili selektivna koronarna angiografija

Koronarografija (ili selektivna koronarna angiografija) je invazivna dijagnostička procedura kojom se pomoću rentgenskog zračenja prikazuju koronarne arterije. Koronarne arterije služe srcu kao „dovodi goriva“. Njihovo sužavanje i začepljavanje, poznato pod nazivom koronarna bolest srca, dovodi do pojave angine pektoris, infarkta miokarda i tzv. ishemijske srčane slabosti. Pročitaj više

Stent i perkutna koronarna angioplastika

Ako Vam Vaš interventni kardiolog predloži ugradnju stenta, procedura ima za cilj da omogući Vašem srcu normalno snabdijevanje krvlju. Krv srcu, kao i drugim organima, doprema kisik, hranjive tvari i sl. Krv se do organa doprema krvnim žilama-arterijama, koje izgledaju poput malih razgranatih cjevčica. Ukoliko imate aterosklerotsku koronarnu bolest, dešava se da se u pojedinim dijelovima Vaših koronarnih arterija nađu suženja.  Pročitaj više

Bypass – operacija ili kardiohirurška revaskularizacija miokarda

Ukoliko nalaz koronarografije (v. ‘koronarografija’) pokaže karakter koronarne bolesti (v. ‘ateroskleroza’ i ‘koronarna bolest’) takav da zahtijeva kardiohirurški tretman, bit će Vam ponuđena bypass-operacija (bajpas-operacija) kao modalitet tretmana. Procjenu o revaskularizaciji daje intervencijski kardiolog, a u nekim slučajevima intervencijski kardiološki konzilij. Povremeno je neophodna dodatna konsultacija kardiohirurga, ukoliko postoje dileme oko tehničkih mogućnosti izvođenja operacije. Pročitaj više

Srčane zalisci ili valuve

Srčane valvule ili srčani zalisci su strukture unutar srca koje služe kao jednosmjerni ventili. Naime, kako je već navedeno, srce pumpa krv za cijelo tijelo. Da bi se sva ta krv primjereno usmjerila kroz odgovarajuće srčane šupljine (pretkomore i komore), te poslala izvan srca ka plućima, odnosno ka ostalim organima, srčane valvule moraju korektno obavljati svoju funkciju. Pročitaj više

Operacija srčanih valvula (zalizaka)

Nisu sva oboljenja valvula indikacija za operaciju. Postoje blage i umjerene forme oboljenja valvula koje ne zahtijevaju hirurški tretman, već se mogu držati pod kontrolom lijekovima. Teška oboljenja valvula, koja se definiraju nakon urađenog ultrazvučnog pregleda srca, te koja uzrokuju značajne tegobe pacijentima su indikacija za operaciju. Operacije valvula su teže nego koronarni bypass (bajpas, premosnice) i rizičnije, te mora postojati dobro opravdanje da se pacijent podvrgne takvom zahvatu. Pročitaj više

facebook

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.