Srce je šuplji mišićni organ smješten u sredini prsnog koša i malo ka lijevo. Oblika je zatupljene trostrane piramide s bazom ka natrag, desno i gore, te vrhom ka naprijed, lijevo i dolje. S lijeve i desne strane srca su dva plućna krila, iza srca su jednjak i aorta, a ispred prsna kost. Srce se sastoji iz šupljina - komora (ventrikula) i pretkomora (atrija). Postoje lijeva pretkomora i lijeva komora, te desna pretkomora i desna komora. Pretkomore su postavljene iznad komora. Krv u srce dotiče iz pluća ka desnoj pretkomori, odnosno iz ostatka tijela ka lijevoj pretkomori. Iz desne pretkomore ulije se u desnu komoru, a iz lijeve pretkomore ulije se u lijevu komoru. Lijeva komora pumpa krv ka tijelu kroz veliku arteriju koja se zove aorta i grana se na ostale arterije za pojedine organe. Desna komora pumpa krv prema plućima kroz tzv. plućnu (pulmonalnu) arteriju.

Postoje dva cirkulatorna kruga, tj. dva krvotoka - veliki krvotok (tjelesna cirkulacija) i mali krvotok (pulmonalna ili plućna cirkulacija).

Veliki krvotok starta s lijevom komorom koja pumpa krv u aortu. Aorta se grana na arterije koje dolaze do svih organa i tkiva i donose im kisik i hranjive tvari. Krv koja dođe do organa preda im kisik, a preuzme ugljen-dioksid i venama se vraća ka srcu. Iz gornjih dijelova tijela krv se sabira ka tzv. gornjoj šupljoj veni, a iz donjih dijelova tijela i trbušnih organa krv se sabira ka tzv. donjoj šupljoj veni. Obje ove vene ulijevaju se u desnu pretkomoru. Ovo zatvara tzv. veliki krvotok.

Iz desne pretkomore krv se ulijeva u desnu komoru. Tu starta krug malog krvotoka ili plućne (pulmonalne) cirkulacije. Desna komora pumpa krv u pulmonalnu (plućnu) arteriju koja se razgranava na desnu i lijevu granu za desno, odnosno lijevo pluće. U plućima se ove grane dalje bogato razgranavaju sve do kapilara - mikroskopski sitnih krvnih žilica. Krv koja je desnom komorom poslana u pluća biva u plućima oslobođena od ugljen-dioksida, a dobija kisik iz udahnutog zraka. Potom se preko tzv. plućnih vena vodi do srca i plućne vene ulijevaju se u lijevu pretkomoru. Tu se zatvara mali krvotok ili plućna cirkulacija.

Dalje krv iz lijeve pretkomore ide u lijevu komoru i dalje za tijelo i ovdje opet starta krug tzv. velikog krvotoka ili tjelesne cirkulacije.

Da bi krv kroja ide kroz srce, kao glavnu pokretačku pumpu cirkulacijskog sistema, bila adekvatno usmjerena, u srcu se nalaze četiri nepovratna ventila. To su srčani zalisci ili srčane valvule. Oni dozvoljavaju samo jednosmjerni protok krvi koji mora ići neometano ka naprijed, a također i sprečavaju povrat unatrag već ispumpane krvi. Na linkovima srčani zalisci i operacije srčanih zalistaka v. detaljnije njihovu funkciju.

Da bi sâmo srce moglo raditi (pumpati), neophodno je da i ono sâmo dobije krv obogaćenu kisikom. Ona mu dolazi tako što se na samom početku aorte, praktično iz korjena aorte, izdvajaju desna i lijeva koronarna arterija – male krvne žile promjera 2-5mm. One su postavljene po površini srca i bogato se razgranavaju do svakog dijela srčanog mišića donoseći mu krvlju kisik i hranjive materije.

Srce radi tako što ga pogone mikrostruje. Ove struje šire se po srcu i potiču srčani mišić na periodična stezanja (kontrakcije, tj. sistola) između kojih su kratkotrajni periodi relaksacije srčanog mišića (dijastola). Te struje mogu se snimati elektrokardiografskim aparatom, čime nastaje snimka elektrokardiogram (EKG). Ove snimke srčanih struja mogu se mijenjati u ovisnosti o porisutnosti različitih bolesti srca, pa je EKG važan alat u procjeni stanja kardiološkog pacijenta.