Kardiocentar

Ateroskleroza


Krv prolazi kroz arterije kao kroz cjevčice noseći sobom kisik i hranjive materije da bi ishranila tkiva i organe posvuda u našem tijelu. Normalno je protok krvi neometan i tkiva i organi se ishranjuju i funkcioniraju bez poteškoća. Međutim, u nekih osoba vremenom dolazi do odlaganja nekih štetnih tvari, prije svega masnoća, holesterola, kasnije i kalcija, u unutrašnji sloj zida arterija. Ovo uzrokuje lokaliziranu upalu u zidu arterije i zadebljavanje zida arterije. Lokalizirano zadebljanje u zidu arterije (aterosklerotski plak) se izboči prema unutra i sužava arteriju. Tako nastaje stenoza (suženje) arterije, a može nastati i potpuno začepljenje (okluzija) s totalnom blokadom protoka krvi kroz arteriju. Stenoza ometa i usporava protok krvi "nizvodno" od mjesta suženja i remeti funkciju organa ili dijela organa kojeg sužena arterija snabdijeva krvlju. Ovaj poremećaj nazivamo aterosklerozom. Ateroskleroza se može javiti na bilo kojoj arteriji u organizmu i čini najveći dio grupe bolesti koju nazivamo kardiovaskularne bolesti. Najopasnija lokalizacija ateroskleroze je na arterijama srca i arterijama mozga, iako se može javiti i na bilo kojem drugom mjestu u tijelu. Ateroksleroza na arterijama srca manifestira se u vidu koronarne bolesti. Koronarna bolest ispoljava se kao a) angina pectoris, b) infarkt miokarda ili srčani udar i c) kao ishemijska srčana slaost.

Infarkt miokarda - srčani udar – nastaje pri naglom i potpunom začepljenju koronarne arterije, u kojem se na podlozi aterosklerotskog plaka, naglo nagomilaju i zalijepe krvne pločice (trombociti), potpuno zatvarajući arteriju, čime se naglo prekida dotok krvi do srčanog mišića. Ovo izaziva seriju procesa koji rezultiraju odumiranjem tog dijela srčanog mišića, a što je praćeno bolima u prsima, gušenjem, aritmijama, srčanom slabošću, a u značajnom procentu ovakvih incidenata, i iznenadnom smrću.

Angina pectoris nastaje kada suženje koronarne arterije ometa protok dovoljne količine krvi do srčanog mišića, pa se u stanjima kada srcu treba više krvi (onda kad ono jače radi – u naporu, u stanjima stresa ili uzbuđenja) ne doprema krvlju do srca dovoljno kisika i hranjivih tvari. Simptomi su bol u prsima ili gušenje, naročito pri naporima, u trajanju od 1-4 minute, ali bez odumiranja srčanog mišića. Tegobe se povlače kada se osoba odmori, a olakšaju se pri primjeni lijekova koji rašire krvne žile (npr. nitroglicerin).

Ishemijska srčana slabost nastaje kada veći broj suženja ili začepljenja koronarnih arterija trajno oslabi dotok krvi do većig segmenata srčanog mišića. Tada srčani mišić „nema snage“ da dovoljno snažno pumpa, pa manjka isporuka krvi za cijelo tijelo. Ovo rezultira izrazitom zamorljivošću, zaduhom, općom slabošću, nekd otocima oko gležnjeva, otečenim trbuhom, ili potrebom da se koristi povišeno uzglavlje pri ležanju.

Ako se ove promjene (ateroskleroza) jave na krvnim žilama  mozga, mogu nastupiti ekvivalentne promjene, ali s manifestacijama karakterističnim za mozak. Privremeni prekid dotoka krvi kroz jednu od moždanihi arterija, ali koji se nakon perioda do oko 24h oporavi bez značajnih posljedica, zovemo TIA (tranzitorni ishemički atak). Ako nastupi potpuno začepljenje jedne od moždanih arterija s posljedičnim trajnim oštećenjem moždanog tkiva, nastaje moždani udar (cerebrovaskularni inzult, lat. Insultus cerebrovasculiris ili ICV). Difuzne smetnje protoka krvi do mozga uzrokuju hronične atrofične promjene na mozgu, a jedna od formi oštećenja mozga ovakvog tipa  je i demencija.

Kardiovaskularne bolesti u razvijenom svijetu, zemljama u razvoju i tranziciji čine oko 50-56% uzroka svih smrti, dok su u 44-50% uvršteni svi drugi mogući uzroci smrti (rak, ozljede i nasilna smrt, infektivne bolesti, bolesti pluća itd). U sklopu smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti (ukupno 56% svih uzroka smrti), koronarna bolest ubija oko 26-28% osoba u Europi, a cerebrovaskularna bolest oko 18% osoba u Europi. Ateroskleroza se može liječiti, a i prevenirati.

Glavni faktori rizika za aterosklerozu (i sve njene posljedice) su: hipertenzija, genetske predispozicije, dijabetes (šećerna bolest), pušački status, povišena razina holesterola u krvi, nedovoljno kretanje i nezdrav životni stil, gojaznost, stres i sl.



Kranjčevićeva br.12, 71000 Sarajevo, BiH
+387 62 408 444
kardiocentar.sa@gmail.com


Poliklinika Kardiocentar Sarajevo osnovana je sa željom da svojim klijentima – pacijentima pruži najvišu razinu kvalitete usluga iz oblasti kardiologije, kao i tireoidologije (oblast bolesti štitnjače) i nutricionizma.





ponedjeljak-petak:
09:00-17:00