Urođene srčane mane su varijacije u građi srca koje odstupaju od normalne strukture. Ove varijacije nekad su sasvim bezazlene, ali nekad se dešava da remete funkciju srca i opterećuju srce, pa u krajnjoj liniji mogu dovesti do slabosti srca. Mnoge od ovih poremećaja možemo liječiti operacijama, a neke od njih i invazivnim, ali neoperacijskim tehnikama […]
Šta je krvni pritisak? Hipertenzija ili povišen krvni tlak (pritisak) spada u najčešće bolesti današnjice. Krvni pritisak je sila kojom krv u krvnim žilama tiska na zidove krvnih žila. Normalan krvni pritisak omogućuje normalan protok krvi kroz krvne žile svuda u tijelu i dostavu kisika i hranjivih materija do svih organa u tijelu. Pad pritiska […]
Pacemaker (izgovara se „pejs-mejker“) je mali uređaj veličine otprilike kao pola mobitela koji služi da održava pravilan srčani ritam u osoba koje imaju usporenje rada srca ili pauze u radu srca. Pacemaker na engleskom i znači „onaj koji daje ritam“. Kako srce pravi svoj ritam? Srce radi tako što se njime šire električni impulsi […]
Aritmije su poremećaji srčanog ritma. Sre bi trebalo raditi ritmično i skladno, frekvencom između 60 i 100 otkucaja u minuti. Poremećaji ovog ritma, bilo da su u smislu nepravilnosti u ritmici otkucaja (preskakanje) ili u smislu pespore ili prebrze srčane frekvence, su aritmije. Veliki je broj vrsta aritmije. Neke su savim bezazlene i ne zahtijevaju […]
Kada operirati oboljele valvule? Nisu sva oboljenja valvula indikacija za operaciju. Postoje blage i umjerene forme oboljenja valvula koje ne zahtijevaju hirurški tretman, već se mogu držati pod kontrolom lijekovima. Teška oboljenja valvula, koja se definiraju nakon urađenog ultrazvučnog pregleda srca, te koja uzrokuju značajne tegobe pacijentima su indikacija za operaciju. Operacije valvula su teže […]
Srčane valvule (zalisci) Srčane valvule ili srčani zalisci su strukture unutar srca koje služe kao jednosmjerni ventili. Naime, kako je već navedeno, srce pumpa krv za cijelo tijelo. Da bi se sva ta krv primjereno usmjerila kroz odgovarajuće srčane šupljine (pretkomore i komore), te poslala izvan srca ka plućima, odnosno ka ostalim organima, srčane valvule […]
Ukoliko nalaz koronarografije (v. ‘koronarografija’) pokaže karakter koronarne bolesti (v. ‘ateroskleroza’ i ‘koronarna bolest’) takav da zahtijeva kardiohirurški tretman, bit će Vam ponuđena bypass-operacija (bajpas-operacija) kao modalitet tretmana. Procjenu o revaskularizaciji daje intervencijski kardiolog, a u nekim slučajevima intervencijski kardiološki konzilij. Povremeno je neophodna dodatna konsultacija kardiohirurga, ukoliko postoje dileme oko tehničkih mogućnosti izvođenja operacije. […]
Ako Vam Vaš interventni kardiolog predloži ugradnju stenta, procedura ima za cilj da omogući Vašem srcu normalno snabdijevanje krvlju. Krv srcu, kao i drugim organima, doprema kisik, hranjive tvari i sl. Krv se do organa doprema krvnim žilama-arterijama, koje izgledaju poput malih razgranatih cjevčica. Ukoliko imate aterosklerotsku koronarnu bolest, dešava se da se u pojedinim […]
Koronarografija (ili selektivna koronarna angiografija) je invazivna dijagnostička procedura kojom se pomoću rentgenskog zračenja prikazuju koronarne arterije. Koronarne arterije služe srcu kao „dovodi goriva“. Njihovo sužavanje i začepljavanje, poznato pod nazivom koronarna bolest srca, dovodi do pojave angine pektoris, infarkta miokarda i tzv. ishemijske srčane slabosti. Koronarografija je procedura koja traje 15-30 minuta i izvodi […]
Koronarne arterije Koronarne arterije su arterije koje krvlju snabdijevaju samo srce. Naime, i srce, kao vitalni pumpni mišićni organ, zahtijeva hranu i kisik, što mu donosi krv. Krv se do srčanog mišića doprema kroz srčane, koronarne arterije, koje su, kao i sve druge arterije, grane aorte. Koronarne arterije obavijaju srce poput krune (lat. corona – […]
